Hitnost, samozadovoljstvo i prekršeno obećanje o vizama (Prevod pisma od 26 feb. 2010.)

 

Evropska Komisija,
Članovi Vizne Radne Grupe i Coweb-a, 
Evropski Parlament (LIBE i AFET),
Sekreterijat Vijeća,
Odabrani predstavnici medija

 

Poštovana gospođo/gospodine,

Vijest da je Evropska Unija odlučila da ukine vizni režim za Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju bila je jako dobra, kako za Zapadni Balkan tako i za EU politiku uslovljavanja (conditionality) u regionu. Također je bilo važno i ohrabrujuće da su Vijeće i Evropski parlament u isto vrijeme izdali političku deklaraciju sa konkretnim obećanjem građanima dviju zemalja koje još nisu bile ostvarile povlastice bezviznog putovanja, Albanije i Bosne i Hercegovine:

"Evropski parlament i Vijeće se nadaju da će se Albanija i Bosna i Hercegovina uskoro također kvalifikovati za viznu liberalizaciju. S tim ciljem, Evropski parlament i Vijeće žele potaknuti ove dvije zemlje da ulože sve potrebne napore kako bi zadovoljile sve kriterije (benchmarks) navedene u Mapi puta Komisije. Evropski parlament i Vijeće pozivaju Komisiju da prezentira prijedlog izmjena i dopuna Uredbe Vijeća (EK) br. 539/2001 čim bude procijenila da je svaka od ove dvije zemlje ispunila sve kriterije iz Mape puta Komisije, a sa ciljem postizanja vizne liberalizacije za građane ovih zemalja što je prije moguće. Evropski parlament i Vijeće će po hitnom postupku razmotriti prijedlog izmjena i dopuna Uredbe (EK) br. 539/2001 koji se odnosi na Albaniju i Bosnu i Hercegovinu."

U svijetlu ovog obećanja, koje eksplicitno govori o viznoj liberalizaciji za ove dvije zemlje kao o "hitnom pitanju" koje se mora "što je prije moguće" riješiti, zabrinjavajuće je da trenutni raspored rada Evropske komisije praktično isključuje mogućnost bezviznog putovanja za Bosance i Albance prije ljetne pauze, čak i u slučaju da ove dvije zemlje već danas ispunjavaju sve uslove.

Ovo je u direktnoj suprotnosti sa deklaracijom Vijeća i Evropskog parlamenta. Za vrijeme pregovora o tekstu deklaracija, ciljni datum za ukidanje viza o kojem se raspravljalo bio je juli 2010.

Kada je riječ o "hitnim" pitanjima, raspored rada također upućuje na primjenu duplih standarda u procesu odlučivanja o zemljama na Balkanu. Najvažnije od svega, ne postoji niti jedan dobar razlog za odgađanje, osim nedostatka političke volje.  

Posljednja od misija ekspretnih timova sačinjenih od predstavnika Evropske komisije i zemalja članica EU će danas završiti ispitivanje situacije u Albaniji. Sa tim svih šest predviđenih misija u Albaniji i Bosni biti će do večeras okončane. Misije su, u decembru, u obe zemlje ispitale sigurnost dokumenata (blok 1), a u februaru graničnu kontrolu i upravljanje migracijama (blok 2), te javni red i mir i pitanja bezbjednosti (blok 3).
 
Unatoč tome, u toku rasprave LIBE komisije, koja je u sastavu Evropskog parlamenta, održanoj 23. februara 2010., Komisija je objavila da neće predočiti završne procjene prije sredine aprila. Slična poruka Komisije je iznesena i na sastanku Vijeća za implementaciju mira održanom u Sarajevu 24. i 25. februara 2010.

Posljedice ovog rasporeda rada su očigledne. Posljednje zasjedanje Vijeća za pravdu i unutrašnje poslove (koje sačinjavaju ministri unutrašnjih poslova i pravde zemalja članica EU) za vrijeme španskog predsjedavanja EU planirano je za 3. i 4. juni 2010. Čak i slučaju da procjene Evropske komisije pokažu da su Bosna i Hercegovina i Albanija spremne za bezvizno putovanje, period od 6 do 7 sedmica (od sredine aprila, kada Komisija planira da objavi procjenu, do sastanka Vijeća 3. i 4. juna) neće biti dovoljan da Evropska komisija napravi nacrt, obavi interne konsultacije i uputi službeni prijedlog izmjena i dopuna Uredbe Vijeća koja određuje zemlje čijim građanima nije potrebna viza za ulazak u Šengenski prostor, te zemlje čijim građanima je viza potrebna, te da Evropski parlament odradi svoj dio posla u skladu sa procedurom zajedničkog donošenja odluka (co-decision procedure) i da prijedlog stigne na vrijeme do Vijeća. Drugim riječima, ovo znači da će se propustiti zasijedanje Vijeća planirano za 3. i 4. juni (pogledaj "Proces donošenja odluka Evropske Unije").

Stoga, proces donošenja odluka će se morati nastaviti poslije ljeta. Prvo zasijedanje Vijeća za pravdu i unutrašnje poslove za vrijeme dolazećeg belgijskog predsjedavanja EU planirano je za 7. i 8. oktobar 2010. Ako se tada donese, odluka o izmjenama i dopunama Uredbe Vijeća najranije može stupiti na snagu 20 dana kasnije, nakon objave iste u Službenom glasniku EU-e. Znači, čak i ako Bosna i Hercegovina i Albanija danas ispunjavaju sve uslove, njihovi građani neće biti u mogućnosti da putuju bez viza prije kraja oktobra 2010.

Ovo znači da će proteći godina dana od momenta kada su se Vijeće i Parlament usaglasili oko političke deklaracije. Godina dana ne znači "što je prije moguće." Ni Vijeće niti Evropski parlament neće ispuniti obećanja koja su dali građanima Albanije i Bosne i Hercegovine.

Godina dana je dug period za vlasti BiH koje su uložile ogromni trud da ispune sve uslove EU-e, postižući pritom izvanredan uspjeh. Rezultati istraživanja ESI-ja sprovedenog u Bosni i Hercegovini tokom augusta i septembra 2009. pokazuju da je po pitanju implementacije Bosna i Hercegovina već tada bila na istom nivou na kojem su Srbija i Crna Gora bile u maju 2009., kada je urađena procjena na osnovu koje je dat  prijedlog za ukidanje viza za ove dvije zemlje, pod uslovom da ispune nekoliko preostalih uslova. Isto važi i za vladu Albanije koja je, prema rezultatima ESI-jevog istraživanja, načinila znatan korak naprijed krajem prošle godine.

Iznad svega, godina dana je dug period za građane koji nestrpljivo čekaju da putuju slobodno kao što je to već omogućeno njihovim susjedima.

ESI je podržavao proces vizne liberalizacije za Zapadni Balkan kao proces koji se bazira na zaslugama i koji je zasnovan na principu "strogi ali pravedni". Iako je dato obećanje da će se ukidanje viza za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu tretirati kao hitan predmet, dolazi do nepotrebnog odgađanja. Ovo nije pravedno prema građanima ove dvije zemlje. 

Na sreću, još uvijek postoji način da se ne pogazi ovo obećanje. Zemlje članice iz kojih dolaze eksperti koji su u ocjenjivačkim timovima mogu osigurati da njihovi izvještaju budu dostavljeni Komisiji što je prije moguće, u naredne dvije sedmice. Komisija onda može iznijeti završnu procjenu stanja krajem marta, prije uskrsa. To bi joj omogućilo da dostavi prijedlog izmjena i dopuna najkasnije do sredine aprila. Evropski parlament i Vijeće bi onda mogli ispoštovati njihovo obećanje dato u novembru 2009. i usvojiti prijedlog kao hitan. Mi vjerujemo da je ovo način na koji se treba postupiti.

Onog momenta kada se procjene nađu na stolu, bitno će biti da se Bosna i Hercegovina i Albanija vrednuju isključivo na osnovi kriterija postavljenih u Mapi puta. Protivno nekim idejama koje se mogu čuti po briselskim kuloarima, bilo bi izrazito nepravedno kada bi pitanja ne-tehničke prirode, koja nisu vezana za uslove postavljene u Mapi puta, utjecala na odluku da li i kada će građani Albanije i Bosne i Hercegovine uživati ista prava kao i njihovi susjedi. Ovo konkrentno znači da pitanja kao što su održavanje izbora u BiH ili unutarnja politička situacija u Albaniji ne bi trebala biti korištena kao isprika za nepravedno tretiranje ovih dvaju zemalja.

Dojam da se EU prema nekim zemljama u regionu ophodi kao sa povlaštenim, dok se druge tretiraju kao predmeti manje hitnosti, ne bi se smio ukorijeniti među stanovnicima Balkanu.

S poštovanjem,

Gerald Knaus

Gerald Knaus,
Predsjednik ESI-ja

Alexandra Stiglmayer

Alexandra Stiglmayer,
Direktor ESI-jevog projekta "Šengenska Bijela Lista"

The Schengen White List Project