Balkanska trka kornjača – Upozorenje za Ukrajinu

Puna verzija ovog izvještaja dostupna je u PDF formatu

Izvršni sažetak

Zenon, atinski filozof, jednom je zamislio trku između Ahila i spore kornjače. Kornjači je data prednost, što je odlučilo trku. Koliko god kornjača sporo nastavila da se kreće, tvrdio je Zenon, Ahil nikada neće moći da je sustigne. Ovako funkcioniše trenutni proces pridruživanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.

Albanija je članica Vijeća Evrope od 1995. godine, članica NATO-a od 2009. godine, kandidat za članstvo u EU od 2014. godine, i od tada zaglavljena na tom putu. Prema redovnim detaljnim procjenama Evropske komisije, Albanija je danas spremnija od Srbije kada su u pitanju fundamentalna pitanja vladavine prava ili nezavisnost pravosuđa. U meritornom procesu, relevantna poglavlja (23 "Pravosuđe i osnovna prava" i 24 "Pravda, sloboda i bezbjednost") trebala bi biti odmah otvorena za Albaniju, kao što je to već mnogo godina slučaj sa Srbijom. Ipak u svijetu Zenoanskog kretanja, moglo bi proći još mnogo godina da se to dogodi. Zašto?

Crna Gora je postala članica Vijeća Evrope 2007. godine, nakon proglašenja nezavisnosti u maju 2006. Članica je NATO-a od 2017. godine, pregovara o pristupanju EU od juna 2012. Više od jedne decenije kasnije, EU još uvijek nije spreman reći da bi do preciznog datuma (januara 2026.? Januara 2027.?) bila spremna za Crnu Goru kao 28. državu članicu, ukoliko ispuni sve uslove. EU je to do sada tako radila sa prethodnim proširenjima. Zašto ne sada?

Sjeverna Makedonija je članica Vijeća Evrope od 1995. godine, članica NATO-a od marta 2020. godine, zvanični kandidat za pristupanje EU od 2005. godine. Sjeverna Makedonija je zaglavila u ovoj fazi zbog niza bilateralnih veta od država članica: Grčke, Francuske, i sada Bugarske. EU pretpostavlja da će Sjevernoj Makedoniji biti potrebne godine da otvori sva svoja poglavlja, što je apsurdno. Prema vlastitim procjenama Evropske komisije o spremnosti za članstvo u EU, Sjeverna Makedonija je već danas u 23 od 33 poglavlja pripremljena jednako kao ili bolje od Crne Gore koja je otvorila sva poglavlja. Odakle ova razlika? Zenon bi imao odgovor.

EU smatra neka pitanja poput vladavine prava "osnovnim", ili od elementarne važnosti za pregovore, što ima smisla. Prema Komisiji, Albanija, Severna Makedonija i Crna Gora su podjednako spremne, a sve ispred Srbije i Turske po ovim pitanjima. Kakvu onda razliku pravi fokusiranje na fundamentalna pitanja tokom pristupnih pregovora? Kako jedan takav proces može inspirisati teške reforme?

Odgovor je – ne može. Prethodnih godina, ni Srbija, ni Bosna i Hercegvina, ni Sjeverna Makedonija nisu napredovale. Pristupanje EU se pretvorilo u farsu. Ahil nikada ne može sustići i kornjača se pomjera svega po centimetar naprijed.

Ovo je opasno. Ali lako se i popravi, ako ima volje. Jedan od načina da se odmah obnovi proces pristupanja jest da EU pokaže da je još uvijek moguće da zemlje koje ispunjavaju kriterije za članstvo, prema objektivnoj procjeni Europske komisije, postanu članice. Vijeće bi 2022. moglo proglasiti da se priprema da Crna Gora, najnapredniji kandidat s najdužim pozitivnim rezultatom, postane članica početkom 2026., ako ispuni kriterije.

Istovremeno bi Evropska unija mogla poslati snažan signal cijelom regionu: svaka evropska demokratija koja ispunjava kriterije, uključujući poštovanje ljudskih prava i vladavinu prava, kako je ocijeni Evropska komisija u svojim godišnjim izvještajima, trebala bi dobiti pristup jedinstvenom evropskom tržištu i četiri slobode – slobodno kretanje roba, ljudi, usluga i kapitala. Njeni građani i preduzeća bi tako uživali mnoga od istih prava kao i oni iz članica EU ili Norveške i Islanda danas. Ovim korakom bi ocjene napretka na osnovu zasluga ponovo bile važne.